Popularna tjestenina s pesto umakom odličan je zalogaj za svaku priliku – za na brzinu, kao predjelo, a ako se napravi slijedeći naše savjete – postaje prava delicija
- Pesto je u osnovi gusta smjesa za koju koristimo orašaste plodove i začinsko bilje
- Najpoznatiji je Pesto Genovese – radi se s bosiljkom i pinjolima
- Može se raditi i u drugim kombinacijama – s rajčicama, orasima, bademima
- Kliknite ovdje za osnovni recept za domaću tjesteninu
Brzinska tjestenina s pesto umakom čest je odabir ako vam banu nenadani gosti i prijatelji. Dok se tjestenina kuha, brzinski pomiješate ulje, pinjole, maslinovo ulje i parmerezan – to sve na sitno sameljete ili istučete i zamiješate u gotovu paštu. I uživate.
Sve je gotovo za 20-tak minuta, čak i pojedeno. Ukoliko baš doista nemate vremena možete i koristiti kupovni pesto, ali mi predlažemo da odvojite malo vremena i pripremite svoj. Pa kad već radite pesto, donosimo vam i recept za izradu domaće tjestenine.
Podrijetlo Pesta
Pesto je u osnovi gusta smjesa za čiju pripremu koristimo orašaste plodove i lisnato začinsko povrće koje smo zdrobili (“peštali”) te povezali s naribanim sirom i maslinovim uljem.
Smatra se da je pesto nastao kod naših jadranskih susjeda još u doba Rimljana, recepata ima nebrojeno i pronalazimo ga u raznim varijantama na cijelom Mediteranu – može se napraviti (izumiti) prema predlošcima drugih umaka (dipova) iz cijeloga svijeta.
Pesto Genovese
Najpoznatiji pesto je pesto genovese – nastao je u pokrajini Liguriji u gradu Genovi, a radi se od pinjola, češnjaka, mješavine parmezana i pecorina, bosiljka i maslinova ulja.
Tradicionalno, pesto iz Genove dodatno se upotpunjavao kuhanim mahunama i krumpirom, da bi bio izdašniji (treba ipak nahraniti siromaha), a “smije” se raditi samo uz pomoć drvenog mužara jer ne dolazi do oksidacije – imperativ je korištenje mužara izrađenog od drva masline.
Za usitnjavanje nož je strogo zabranjen jer svježi bosiljak oksidira (dakle, ili trganje rukom i keramičkim nožem pa onda u mužar).
Pesto Genovese – tradicionalni recept
Sicilijanski pesto
Uz spomenuti, slavom je opjevan i sicilijanski pesto, a mi smo pripremili još i pesto trapanese koji vuče porijeklo iz Trapanija sa Sicilije, a baza su mu polusušena i svježa rajčica, bademi ili orasi, bosiljak te možda malo mente.
Za gustoću se dodaje ovčji sir (pecorino).
Mediteranski Pesto
Za istočnjački pesto inspiraciju smo crpili s područja zemalja Magreba (dakle Maroko, Alžir, Tunis, Libija, dio zapadne Sahare i Mauritanije – možda još koji kilometar gore ili dolje). Bosiljak ovdje zamjenjuje menta, a pinjole pistacija.
Egzotični okus dodajemo sa svježim korijandrom, kuminom, harrisa pastom i limunovim sokom.
Dalmatinski pesto
Naš četvrti pesto je eksperimentalni, jednostavnog naziva pešt na pesto. Čini ga pešt koji pripremamo od češnjaka, lista peršina i na sitno kosane pancete (odličan je odabir lardo – bijela masnoća).
Sastojci se na sitno izrežu te se “tuku nožem” dok se ne dobije pašteta.
Snagu okusa smo dopunili ribanim ovčjim sirom te dodali prepečenu sitnu pancetu da hrska pod zubima.
Svi recepti
- Osnovni recept za domaću tjesteninu
- Pesto Genovese – tradicionalni recept
- Pesto alla trapanese – sicilijanski pesto
- Pešt na pesto – pesto od dalmatinskog pešta
- Magreb pesto – pesto s istočnog Mediterana
Objavljeno u magazinu Dobra hrana
